Period nakon što u porodicu stigne novi član porodice, za većinu parova, osim što predstavlja najlepši i najvažniji period u njihovom životu, jeste i veoma stresan i izazovan. Poseban izazov predstavlja postporođajna depresija, koja se kod žene može javiti posle svake trudnoće, ne samo posle prve kako se često misli, i sa njom se suočava 10 do 15 posto žena u prva dva do osam meseci nakon porođaja.

Kako bi roditeljima pružili odgovarajuću podršku, Dom zdravlja Novi Sad, uz podršku Gradske uprave za zdravstvo, petu godinu realizuje projekat „Prevencija, prepoznavanje i tretman postpartalne depresije”. Projekat je počeo 11. avgusta i završava se u decembru i namenjen je trudnicama od 28. do 32. nedelje trudnoće i njihovim partnerima. Realizuje kroz Školu za trudnice i Centar za reproduktivno zdravlje, a posebna pažnja posvećena je edukaciji trudnica i njihovih partnera. Kako da promene raspoloženja ne pređu u poremećaj, važnost partnerskih odnosa nakon porođaja, hormonski status žene pre, u toku i nakon porođaja, zašto je i muškarcima potrebna podrška, kako je i gde potražiti — neke su od tema kojima se radionice bave.

— Iz neznanja i neinformisanosti neretko se rađaju strahovi a mi smo ovde sa ovim projektom upravo da ljude što više edukujemo i informišemo, generalno o značaju mentalnog zdravlja. Realizuje se u vidu psihoaktivnih radionica, i otvaramo upravo ta pitanja, koja je razlika između promena raspoloženja i poremećaja raspoloženja kod porodilje, jer porodilja doživljava fiziološke, fizičke i hormonske promene, i nekako nam je normalno da očekujemo neku erupciju emocija i njihovu vrtoglavu smenu, ali ono što bi bilo dobro da ne očekujemo, to su promene raspoloženja, što je postporođajna depresija koja sa sobom nosi zaista ozbiljnu simptomatologiju, koja porodilju remeti u svakodnevnom funkcionisanju — napominje Nevena Studen, psiholog u Domu zdravlja.

1788022854591_euhyf679i_post 2.jpg
 

Najčešći simptomi postporođajne depresije su: plačljivost, tuga, nagle promene raspoloženja, otežana koncentracija, anksioznost, problem sa spavanjem i apetitom, povlačenje, negativne misli, iritabilnost, iscrpljenost, gubitak interesovanja, osećaj zarobljenosti, gubitka kontrole, krivice, sumnja i strahovi vezano za brigu o bebi.

Posebno važnu ulogu kada je u pitanju postporođajna depresija ima partner, koji uz razumevanje, razgovor, pomoć u svakodnevnim obavezama predtavlja veliku podršku ženi, i prvi je koji može prepoznati znake postporođajne depresije.

— Partnerska figura je jako bitna kao podrška, očevi su prisutni na radionicama prvenstveno da bi bili edukovani i da bi oni sami mogli da prepoznaju te neke promene raspoloženja. Ono što je takođe podjednako važno, a nije toliko poznato javnosti, to je da postoji određeni procenat očeva koji takođe mogu da iskažu simptome postporođajne depresije.

Planirano je da kroz radionice prođe oko 420 trudnica, njihovih partenera i zdravstvenog kadra Gradskog centra za unapređenje reproduktivnog zdravlja. Edukatori i autori projekta su specijalista ginekologije i akušerstva, dr Ljiljana Stanišić i psiholog, Nevena Studen.

Realizovano u okviru projekta „NS u fokusu” koji je sufinansiran iz budžeta Grada Novog Sada. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.