Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog velikomučenika Prokopija, ili Prokopijevdan, jednog od najpoštovanijih svetitelja iz prvih vekova hrišćanstva.

Sveti Prokopije živeo je krajem 3. i početkom 4. veka. Rođen je u Jerusalimu kao Neanije, u uglednoj porodici. NJegov otac je bio hrišćanin, a majka neverujuća. Kao mladić bio je uspešan vojskovođa u službi cara Dioklecijana, poznatog po surovom progonu hrišćana.

Prema predanju, na putu ka Aleksandriji imao je viđenje Isusa Hrista. Posle tog događaja primio je hrišćansku veru i krštenje, dobivši ime Prokopije.

Zbog odbijanja da se odrekne Hrista bio je izložen teškim mučenjima, ali je ostao nepokolebljiv. Postradao je mučenički 303. godine, zbog čega ga Crkva slavi kao velikomučenika.

U srpskom narodu se Sveti Prokopije smatra zaštitnikom dece, mladenaca i braka, čuvarom rudara, kamenorezaca i graditelja i svetiteljem koji štiti od vremenskih nepogoda.

Mnoge porodice u Srbiji slave ga kao krsnu slavu.

Ne kupa se u rekama, izbegavaju se svađe

Naši stari od davnina veruju da se na Prokopijevdan ne kupa u rekama, jezerima i drugim tekućim vodama. Veruje se da je voda na Svetog Prokopija „opasna“ i da može doneti nesreću ili da se čovek može utopiti. Ovo je jedno od najrasprostranjenijih narodnih verovanja.

Takođe, ne započinju se veliki i teški poslovi, izbegava se kopanje zemlje, naročito kamena i rudarski radovi, jer se svetitelj smatra zaštitnikom rudara.

Danas nije dobro ni svađati se i raspravljati.

novosadska.tv

Foto: Screenshot YT Televizija Hram