Mladi u saobraćaju u Srbiji spadaju u jednu od najugroženijih grupa učesnika u saobraćaju. Zbog nedostatka iskustva, češće sklonosti riziku i povremenog nepoštovanja saobraćajnih pravila, mladi vozači su u većem riziku od saobraćajnih nezgoda.
Iako se, prema Svetskoj zdravstvenoj organizaciji pod mladima podrazumevaju osobe od 15 do 30 godina, ako govorimo o učesnicima u saobraćaju, onda u njih spadaju i mlađi, jer nove generacije su sve naprednije, odlikuje ih drugačije ponašanje i navike, što se odražava i na učestvovanje u saobraćaju, a tu se, kada su mlađi od 15 godina u pitanju, misli prvenstveno na korišćenje trotineta.
- Ono što je postalo trend poslednjih godina jeste vožnja lakog električnog vozila ili trotineta, to je prevashodno zastupljeno kod populacije mlađih učesnika u saobraćaju, u tom uzrastu do 15. godine masovno je izražen. Nažalost, vlada negativan trend – kupovina lakog električnog vozila kao nagrada za uspeh u školi ili nešto slično, a sa druge strane nedovoljan nivo znanja o opasnostima koje ono nosi. Uzrast od 15 do 30 godina vezuje se za proces selektiranja pripreme za polaganje vozačkog ispita do prvih godina vozačkog staža, i perioda privikavanja na uslove u saobraćaju... Putem mnogih analiza istraživanja i efekata kampanja koje smo radili, došli smo do zaključka da su mladi zbog želje za dokazivanjem, osećaja svemoći, lažnog samopouzdanja, jako ugroženi. S druge strane, moramo naći način, kanal komunikacije, priču, kako da oni nas dožive kao partnere, kako da komuniciramo sa njima, kako da im prenesemo ono što hoćemo i ukažemo na posledice. U Srbiji su 2025. godine 102 mlada lica izgubila život, većina njih kao vozači u putničkom automobilu. Ovde je odgovornost na celokupnom sistemu – na roditeljima, auto-školama, osnovnim i srednjim školama – sve ono što smo do tada uradili sa jednom mladom osobom, sva ona znanja koja smo joj preneli, sve navike, dobre ili loše primere, da bi bio formiran vozač. Susrećemo se sa dosta specifičnom ciljnom grupom, koja zahteva konkretan primer da bi usvojila određeno ponašanje... Mi smo preuzeli model komunikacije koji je bio dosta uspešan u ostalim zemljama, a to je model ličnih priča lica koja su doživela saobraćajnu nezgodu u mladosti, ne poštujući propise, svojom ili tuđom greškom, i završili sa teškim posledicama. Njihovi primeri kod mladih postižu najveći efekat.
Agencija za bezbednost saobraćaja realizuje kampanju „Na maturu bez automobila” , koja će ove godine obuhvatiti više od 60 lokalnih samouprava u Srbiji. Cilj kampanje je prevencija stradanja mladih u saobraćaju kroz podizanje svesti o rizicima brze vožnje, upravljanja vozilom pod uticajem alkohola i drugih oblika nebezbednog ponašanja u saobraćaju, uz snažan apel maturantima na odgovorno ponašanje u saobraćaju, posebno u jednom od najvažnijih i najemotivnijih trenutaka u njihovom životu - proslavi mature.
U ostalim kampanjama koje Agencija za bezbednost saobraćaja realizuje, građani širom Srbije imaju priliku da iskuse simulator vožnje u pijanom stanju, simulator sudara i simulator prevrtanja vozila. Da osete kako izgleda voziti pod dejstvom alkohola, čeoni sudar i prevrtanje u automobilu, najzainteresovaniji su pripadnici mlađe populacije, što je dobro, jer cilj takvih akcija jeste da se podigne svest o značaju bezbednosti u saobraćaju, koja kod njih još nije dovoljno ili uopšte razvijena. Mladi vozači stradaju u najvećem broju slučajeva vikendom, subotom i nedeljom u noćnim satima.
– Izlasci jesu najveći problem, prvih osam godina vozačkog iskustva mladi najviše stradaju. Gotovo uvek je slučaj da je to posle 23 časa, pod uticajem alkohola ili narkotika. To su slučajevi kada bi mladi, sa probnom vozačkom dozvolom, trebalo da imaju nadzor nas starijih – ističe pukovnik Dejan Stević iz Uprave saobraćajne policije.
Bezbednost mladih u saobraćaju zahteva veću svest, odgovornost i kontinuiranu edukaciju. Iako su nedostatak iskustva i sklonost ka riziku faktori koji povećavaju opasnost, odgovornim ponašanjem, poštovanjem saobraćajnih pravila i razvojem saobraćajne kulture, mladi mogu značajno doprineti smanjenju nezgoda. Samo uz ličnu odgovornost i podršku društva moguće je stvoriti bezbednije okruženje za sve učesnike u saobraćaju.

































