Kada u subotičkim sportskim krugovima pomenemo Lasla Uborija, pomislimo na vremešnog ali vitalnog, uvek prijatnog i nasmejanog gospodina. Nekada uspešan atletičar, učesnik Olimpijskih igara, do danas je ostao u sportu kao vrhunski trener koji je izveo brojne generacije mladih u AKŽ „Spartak”. Međutim, Ubori je deo svog slobodnog vremena posvetio ljudima svoje generacije, te osmislio treninge pogodne za starije dame i gospodu želeći da zajedno urade nešto dobro za svoje zdravlje. Pronašao je salu, zakazao termine, i od nekoliko vežbača u prvim danima, grupa je u narednim godinama porasla do broja od blizu sedamdeset članova.

— Počeli smo pre petnaestak godina, a ovde u velikoj sali „Nepkera ”smo poslednjih pet godina. Ponekad nas je i pedesetak na jednom treningu, ali ovde imamo dovoljno prostora za svakoga ponaosob. Radimo vežbe zagrevanja, istezanja, jačanja tetiva, mišića vrata, leđa i nogu, jednom rečju, od glave do pete. Postoje vežbe koje radimo u stojećem položaju, zatim vežbe u sedećem položaju i na kraju ležeći na podlozi kada jačamo mišiće butina, trbušnjake i leđa. Jedan od dostupnih i pristupačnih rekvizita je i guma koju koristimo za jačanje nogu, kukova, leđa i ramenog pojasa. Ovde vežbaju ljudi od četrdesetak do osamdeset i pet godina, različite vežbe po osam do deset ponavljanja.

Kako dozirate trening s obzirom na to da Vam dolaze ljudi različitih generacija?

— Trening doziramo tako što u vežbe uvodimo postepeno. To znači da prvo radimo zagrevanje, zatim lagano istezanje, a onda tek vežbe snage i to tačno onoliko koliko nam prija. To znači da neko može da uradi sedam a neko deset ponavljanja za isto vreme. Važno je da ni slučajno ne prelazi granicu bola. Zanimljivo je da dame mnogo više vode računa o svom fizičkom zdravlju nego gospoda. Ovde u grupi nas ima pedestak, ali svega četiri do pet muškaraca.

1777550114047_0o0urrh4n_treće doba 2.jpg
 

Koliko je fizičko vežbanje važno za očuvanje mentalne vitalnosti kada zađemo u ozbiljnije godine?

— Izuzetno je važno! Ukoliko se u fizičkom smislu osećamo zdravim, i imamo dovoljno kondicije za obavljanje svakodnevnih aktivnosti, i za što više aktivnosti, onda sve lakše podnosimo. Podnosimo napore, različite psihičke ili emotivne stresove, a i različite bolesti lakše ćemo da prebrodimo. Preporučujem ovakav vid fizičke aktivnosti barem dva puta nedeljno, i tome bih dodao svakodnevnu šetnju, idealno deset hiljada koraka u malo bržem tempu, ili ko koliko može i oseća da mu prija — zaključio je Ubori.

Marija Šušić dolazi na treninge kod Lasla Uborija već četiri godine i veoma je zadovoljna. Ujedno i preporučuje barem neki oblik fizičke aktivnosti kao način da se očuva zdravlje i dobro raspoloženje u penzionerskim danima.

— Vežbam već dvadeset i pet godina, od čega poslednje četiri kod Lacike. Imam osamdeset i pet godina i na svoje godine sam veoma ponosna, jer to prosto treba doživeti. Mnogo šetam, ponekad i do deset hiljada koraka, ali svaki dan barem sedam hiljada. Ne uzimam nikakve suplemente, hranim se prirodno, zapravo ništa specijalno. Trudim se da to bude zdravo i prirodno. Želim samo da naglasim da se ja u mladosti nisam bavila sportom, i tako da ohrabrim sve one koji pomisle da je kasno. Nikada nije kasno, ja sam počela u šesdeset i petoj, prvih petnaest godina jednom nedeljno plus šetnja, a sa godinama pojačavam trening i sada uz šetnju ovde dolazim dva puta nedeljno — sa osmehom nam je ispričala Marija.

Na kraju, treba napomenuti i preporuke Svetske zdravstvene organizacije, koja savetuje starijim osobama od 150 do 300 minuta umerene fizičke aktivnosti na nedeljnom nivou. Ukoliko se ujedno posveti pažnja ishrani, uravnoteženom unosu vitamina i minerala i neguju zdravi društveni odnosi, pojedina istraživanja pokazala su da i osobe u osmoj deceniji mogu da imaju jednaku mentalnu funkcionalnost kao osobe u srednjoj životnoj dobi. Potvrdu ove tvrdnje kao i prave savete za lepši i zdraviji život dobili smo u razgovoru sa Laslom Uborijem i Marijom Šušić.

Realizovano u okviru projekta „Da rekreacija bude motivacija”, koji je sufinansiran iz budžeta Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama. Stavovi izneti u podržanom medisjkom projektu nužno ne izražavaju stavove organa kji je dodelio sredstva.