Zakon o radu predviđa godišnji odmor od 20 dana svakoj zaposlenoj osobi koja radi duže od godinu dana, to je ono što poslodavac mora da obezbedi svom radniku. Godišnji odmor se ne može „pokloniti“ poslodavcu, niti je moguće da se „isplati“ radniku.

- Jedino pod uslovom da odlazite iz firme a imate neiskorišćenih dana godišnjeg odmora, srazmerno vam mogu isplatiti. Tako da godišnji odmor mora da se iskoristi. Postoje kompanije gde postoji kolektivni godišnji odmor, a ima gde se koristi parcijalno, kako se poslodavac i radnik dogovore, da radnik dobije rešenje, i da na osnovu njega ide na godišnji odmor - objašnjava Ištvan Huđi, predsednik Saveza samostalnih sindikata Subotice.

Kada radnik potpiše rešenje o godišnjem odmoru, dužan je da ga se pridržava.

- Zaposleni imaju mogućnost da koriste godišnji odmor u dva, tri ili više delova. Prvi deo je obavezan, tih 10 dana minimum, a sve ostalo je uz dogovor sa poslodavcem, u zavisnosti od vaših potreba, i potreba poslodavaca. Ali ovde je bitno napomenuti da je poslodavac taj koji daje svoj potpis, znači od njega najviše zavisi kad će se godišnji odmor koristiti, i od zaposlenog: da li je možda uplatio neki aranžman, da li negde putuje... I onda nastoje da se dogovore.

Dok u većim firmama uglavnom nema takvih problema, u manjim kolektivima, gde ima malo radnika, teže se postiže dogovor, ali kako naš sagovornik ističe, najbitnije je da se postigne dogovor između poslodavca i radnika.