Dok je nekima obaveza, druga deca koriste svaku priliku da uzmu knjigu u ruke, pa čitaju i tokom letnjeg raspusta. Štaviše, većina malih zaljubljenika u pisanu reč jedva čeka leto upravo da bi imali više vremena za čitanje. Kako Bernadica Ivanković, savetnica i bibliotekarka na Dečjem odeljenju Gradske biblioteke kaže: ne „lepi” se to jednako za svakog: neka deca iz biblioteke iznajmljuju isključivo lektiru tokom školske godine, dok su tu i oni koji jedva čekaju nove naslove, i odmah ih iznajmljuju.

- Naravno, sve kreće od porodice: ako vide u kući da roditelj čita, jasno, i oni će lakše čitati. Mi kao bibliotekari, ali naravno i škola i učitelji i nastavnici su tu da značajno doprinesu. Ali, ako nema tog „temelja“ u kući, onda je naš rad, pa ne mogu reći da je nemoguć ili bespotreban ili uzaludan, jer nije, ali donosi znatno manje rezultata. I preko leta imamo decu koja nam redovno dolaze, koja ovde sede i čitaju, i onda još posle odnesu knjigu. Taj broj je nešto manji u odnosu na prethodne godine, ali naravno, i dalje ima čitalaca.

Gradska biblioteka svake godine organizuje kviz „Čitam i skitam“, koji ima za cilj da deca otkriju čari čitanja, i upravo ta manifestacija daje priliku bibliotekarima da decu upoznaju sa najlepšim i najzanimljivijim knjigama, i da ih zadrže kao članove biblioteke. To nije lak zadatak, s obzirom na to da deca često vezuju čitanje za lektire, koje nisu baš uvek omiljene.

- Ima jedan broj dece koja čita lektiru tokom leta samo zato što su im roditelji rekli „čitaj sada da ti bude lakše tokom školske godine“, a ima gde su učitelji i nastavnici baš tačno rekli šta treba preko leta da se pročita. Da se napravi čitalački dnevnik, na primer. Tako da imamo više kategorija dece, gde dolaze pa traže knjigu od minimum 120 ili 200 stranica, bez slika, jer je tako učitelj rekao. Ima raznih kombinacija, ali sve u svemu, bitno je da se čita. Najbolje bi bilo da se čita bez moranja, bez neke prinude, jer onda je to zadovoljstvo, i onda smo sigurni da će se oni ponovo vratiti. Koliko god da je bila dobra knjiga, možda nije ni na spisku lektira, ali sad zbog nečega mora da se pročita, to može da bude neki kontraefekat, da se deca možda zainate, ili da imaju neku odbojnost prema tome, pa više ni ne žele da čitaju. Tako da treba biti veoma umešan u današnje vreme, raditi sa decom koja su navikla na brze informacije, na kratku koncentraciju, na stalna nova događanja, nije im lako dati medij koji je relativno miran, opušten, koji traje, koji usporava, ali koji razvija koncentraciju, analitičko i kritičko razmišljanje, koji razvija empatiju, i tako dalje. Tako da je višestruko značajno da čitaju.

Na Dečjem odeljenju Gradske biblioteke mladi čitaoci mogu da biraju između oko 30.000 naslova.