„Bunjevački pravopis kroz vikove“, naziv je izložbe i predavanja, koje je održano u Gradskoj biblioteci, u organizaciji Bunjevačkog edukativnog i istraživačkog centra „Ambrozije Šarčević“. Odnedavno je bunjevački jezik dobio univerzalne decimalne klasifikacije, što znači da prema tom broju, u bilo kom delu sveta, onlajn, mogu da se pronađu knjige na bunjevačkom jeziku. One su sada dobile posebno mesto i u Gradskoj biblioteci.

- Što se tiče čitanja, to baš i nije toliko popularno, ali istraživači su zadnjih godina jako aktivni, najviše ih zanima periodika, jer tamo mogu da pronađu nešto novo, da ne bi bili prepisivači nekih starih knjiga. Svakodnevno imamo upite što iz Subotice, što iz Sombora, što iz okolnih mesta, sve ih zanima - kaže Maša Mladenović, bibliotekarka.

Bunjevački jezik ima izuzetno dugačak put, a on je prikazan u okviru izložbe, koja je upriličena povodom obeležavanja Dana maternjeg jezika – objašnjava dr Suzana Kujundžić Ostojić, predsednica Bunjevačkog nacionalnog saveta.

- Od one bosančice koju smo pisali u svojoj pradomovini, pa do razvoja književnosti, razvoja pismenosti, menjanja te bosančice u latinicu koja je danas naše službeno pismo, do brojnih knjiga koje smo izdavali, na kojima smo radili, dok je bunjevački, konačno, standardizovani jezik, pa onda službeni jezik, i sad smo dobili i svoj deo u Biblioteci.

Predsednica Nacionalnog saveta se zahvalila i roditeljima koji sa svojom decom pričaju na bunjevačkom jeziku, jer, kako je istakla, može se jezik učiti u školi – ali najbolje se ipak nauči u porodici.