KULA, 29.05.2026. –  U Svečanoj sali Skupštine opštine Kula održan je seminar Akademije medicinskih nauka Srpskog lekarskog društva i Društva lekara Vojvodine – podružnica Kula pod nazivom „Akutni abdomen: Sindrom peritonitisa, Sindrom ileusa i Sindrom krvarenja“. Seminar je okupio najpriznatija imena na polju hirurgije i urgentne medicine iz čitave Srbije. Pre samog početka prisutne su pozdravili domaćin skupa, prof. dr Velibor Vasović, redovni član Akademije medicinskih nauka Srpskog lekarskog društva, prof. dr Nebojša Stanković, predsednik Akademije medicinskih nauka Srpskog lekarskog društva i Damjan Miljanić, predsednik opštine Kula. Nakon registracije učesnika i uvodnih reči, neke od tema koje su bile razmatrane su: Sindrom peritonitisa, Sindrom ileusa tumorske etiologije, Sindrom krvarenja intradigestivno i druge.

Prof. dr Velibor Vasović rekao je da mu je veoma drago što je uspostavljen kontinuitet organizacije ovakvih seminara u Kuli, gde mlađe kolege mogu da čuju mnogo toga dragocenog i korisnog na temu hitnih stanja u stomaku od strane emitentnih i iskusnih stručnjaka:

„ Uz učešće Akademije medicinskih nauka, ogranka za Vojvodinu, organizovali smo izuzetan seminar sa eminentnim profesorima, predavačima i hirurzima na temu akutnog abdomena, odnosno svih hitnih stanja u trbušnoj duplji – od peritonitisa i ileusa do intraabdominalnih krvarenja.

Zaista je reč o vrhunskim i iskusnim stručnjacima: profesoru Cvijanoviću, profesoru Breberini, profesoru Popovu, profesoru Laloviću, kao i našem dragom profesoru Stojanoviću iz Niša.

Posebno me raduje što su danas sa nama kolege iz cele Vojvodine, iz susednih opština poput Sombora i Vrbasa, ali i iz Novog Sada, Beograda i Niša.

Ovo je zaista jedan lep i značajan dan za Kulu i veliki broj mlađih kolega ima priliku da obnovi postojeća znanja, ali i da stekne nova iskustva. Smatramo da je ovakav seminar od velike koristi i za lokalnu zajednicu, i za nas lekare, a pre svega za naše pacijente, jer svi zajedno moramo težiti tome da budemo sve bolji i stručniji.

Kula je već godinama prepoznata kao jedna od opština u Vojvodini u kojoj gostuju i predaju naši najveći medicinski stručnjaci, upravo zahvaljujući angažovanju Akademije medicinskih nauka Srpskog lekarskog društva. Zbog toga sam neizmerno zahvalan svim kolegama koji zajedno sa mnom učestvuju u organizaciji ovakvih stručnih skupova.“

Prof. dr Goran Stanojević, redovni profesor na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Nišu istakao je da je ovaj seminar tematski vezan za hitna stanja koja treba rešiti u nekoliko narednih sati. Stanojević je rekao i to da statistika pokazuje smanjenje broja obolelih od karcinoma debelog creva kod osoba starijih od 50 godina, za šta je, po njegovim rečima, najzaslužnija skrining kampanja na državnom nivou, inicirana 2012. godine:

„Moje predavanje odnosi se na ileus, odnosno stanje „zavezanih creva“, koje nastaje kao komplikacija karcinoma debelog creva.

Karcinom debelog creva, odnosno rak debelog creva, predstavlja najčešće maligno oboljenje digestivnog trakta, a jedna od njegovih ozbiljnih komplikacija upravo je ileus. Prema podacima iz poslednjih nekoliko godina, u Srbiji između 25 i 30 odsto pacijenata obolelih od karcinoma debelog creva razvije ovo stanje, a slični podaci beleže se i u svetu.

To je ozbiljno stanje koje zahteva hitno zbrinjavanje pacijenta i pripremu za dalju, odnosno radikalnu hiruršku intervenciju.

Kada govorimo o prevenciji i smanjenju broja obolelih, moramo istaći da se poslednjih godina suočavamo sa zabrinjavajućim porastom broja obolelih među osobama mlađim od 50 godina, dok se istovremeno beleži pad broja obolelih kod starije populacije.

Jedan od razloga za to jeste organizovani skrining, odnosno program ranog otkrivanja karcinoma debelog creva, koji se u Srbiji sprovodi od 2012. godine. Zahvaljujući redovnim pregledima kod osoba starijih od 50 godina, postignuti su značajni rezultati i smanjen je broj obolelih u toj starosnoj grupi.

Međutim, ono što zabrinjava, ne samo u Srbiji već i u svetu, jeste porast obolevanja kod mlađih osoba. Dok je ranije jedna od deset novoobolelih osoba bila mlađa od 50 godina, danas je taj odnos jedan prema pet. To znači da je broj mlađih obolelih u poslednjih desetak godina udvostručen, pa čak i utrostručen.

Jedan od mogućih razloga jeste upravo starosna granica za skrining, koja u većini zemalja počinje sa 50 godina. Neke razvijene zemlje, poput Sjedinjenih Američkih Država, već su pomerile granicu na 45 godina života, upravo zbog povećanog broja obolelih među mlađom populacijom.

Pored toga, značajan uticaj imaju i savremeni način života, gojaznost, neadekvatna ishrana, nekontrolisana upotreba lekova, pušenje i alkoholizam. Sve su to faktori koji, nažalost, doprinose porastu obolevanja od karcinoma debelog creva kod mlađih ljudi.“

Govoreći o akutnim stanjima u hirurgiji, prof. dr Dejan Ivanov, specijalista opšte hirurgije i subspecijalista digestivne hirurgije naglasio je da postoje nove smernice u lečenju i zbrinjavanju i da je upravo to najvažniji deo njegovog izlaganja:

„Akutna stanja u hirurgiji podrazumevaju sva stanja koja zahtevaju hitno hirurško zbrinjavanje – od upalnih procesa do drugih ozbiljnih oboljenja koja zahtevaju brzu dijagnostiku i lečenje. Tokom dana predstavljene su najnovije smernice, iskustva i pristupi u lečenju ovakvih stanja.

Seminar se organizuje ispred Srpske akademije medicinskih nauka, kao najviše stručne institucije u ovoj oblasti i cilj nam je da kroz ovakve skupove okupimo što veći broj zainteresovanih kolega i omogućimo razmenu znanja, iskustava i savremenih stručnih preporuka.

Suština ovakvih edukacija jeste stalno usavršavanje i širenje znanja, kako bismo našim pacijentima pružili što kvalitetnije i efikasnije lečenje.

Kada govorimo o akutnim stanjima, brza i pravovremena reakcija je od presudnog značaja. U takvim situacijama lekar mora da reaguje brzo, efikasno i precizno, jer često upravo pravovremeno zbrinjavanje odlučuje o ishodu lečenja i životu pacijenta.“

Prof. dr Nenad Lalović, direktor Univerzitetske bolnice  i profesor Medicinskog fakulteta u Foči rekao je da se njegovo izlaganje prvenstveno bavi krvarenjima iz creva i krvarenjima u stomaku, koja predstavljaju veoma veliki izazov i urgentna i teška stanja za hirurge:

„Danas sam govorio o krvarenjima iz digestivnog trakta, odnosno gastrointestinalnim krvarenjima, kao i o intraabdominalnim krvarenjima koja najčešće nastaju kao posledica povreda, ali se mogu javiti i u sklopu drugih oboljenja.

Reč je o veoma urgentnim i teškim stanjima, posebno izazovnim za mlade hirurge i lekare u manjim centrima, jer zahtevaju brzo, precizno i pravovremeno reagovanje. Kod masivnih krvarenja odluke se često moraju donositi u svega nekoliko sekundi, kako bi se pacijentu pružila najbolja moguća šansa za oporavak.

Kada je reč o saradnji sa Službom hitne medicinske pomoći u Kuli i profesorom Vasovićem, moram da kažem da me za Vojvodinu vezuju posebne profesionalne i lične uspomene. Veći deo svoje specijalizacije i subspecijalizacije završio sam u Novom Sadu, doktorirao sam na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu i upravo zbog toga i danas rado sarađujem sa kolegama širom Vojvodine.

Ta saradnja sa lekarima iz cele pokrajine za mene predstavlja veliko profesionalno zadovoljstvo i dodatni motiv za razmenu znanja i iskustava.“

Izvor: Q media