Vidovdan, koji se obeležava 28. juna, jedan je od najznačajnijih datuma u srpskoj istoriji i duhovnosti. Iako je u crkvenom kalendaru posvećen Svetom velikomučeniku knezu Lazaru i Svetom Vidu, za srpski narod ovaj dan ima mnogo dublje značenje, jer spaja pravoslavnu veru, sećanje na Kosovsku bitku i brojne narodne običaje koji su se prenosili vekovima.

Na Vidovdan 1389. godine odigrala se Kosovska bitka, jedan od najznačajnijih događaja srpske istorije. U narodnom predanju ovaj dan simbolizuje žrtvu, čast, vernost i izbor duhovnih vrednosti. Zato je Vidovdan je zato više od praznika – on predstavlja dan sećanja, nacionalnog identiteta i duhovne snage.

Sveti Vid bio je ranohrišćanski mučenik iz III veka. U narodnim verovanjima njegovo ime se vremenom povezalo sa staroslovenskim božanstvom Vidom, pa su se mnogi prethrišćanski običaji stopili sa hrišćanskom tradicijom.

Zbog toga je Vidovdan zadržao brojna narodna verovanja koja se i danas neguju u mnogim krajevima Srbije.

Običaji na Vidovdan

Odlazak u crkvu

Vernici prisustvuju Svetoj liturgiji, pale sveće i mole se za zdravlje, mir i blagoslov porodice. U mnogim hramovima služi se pomen knezu Lazaru i kosovskim junacima.

Pomen precima

U pojedinim krajevima Srbije na Vidovdan se obilaze grobovi predaka, pale sveće i iznosi žito u znak sećanja na upokojene.

Berba vidovčice

Prema starom narodnom verovanju, na Vidovdan se bere lekovita biljka vidovčica. Verovalo se da ima posebnu moć upravo tog dana i da pomaže kod očnih bolesti.

Umivanje vidovdanskom vodom

Devojke su nekada umivale lice vodom u koju je prethodno potopljeno cveće ubrano u zoru, verujući da će tako sačuvati lepotu i zdravlje tokom cele godine.

Posmatranje vremena

Naš narod je pažljivo posmatrao vreme na Vidovdan.

Prema verovanju:

ako je dan sunčan – godina će biti rodna; ako pada kiša – očekuje se plodna godina i dobar prinos; ako grmi – leto će biti promenljivo.

U srpskom narodu postoji izreka: „Sve se vidi na Vidovdan.“ Verovalo se da se upravo tog dana otkriva istina, da ništa ne može ostati sakriveno i da će svako dobiti ono što je zaslužio.

Postoji i verovanje da se na Vidovdan ne započinju veliki poslovi, već se dan provodi dostojanstveno, u molitvi, okupljanju porodice i sećanju na pretke.

Šta se ne radi na Vidovdan?

Prema narodnoj tradiciji:

ne obavljaju se teški poljski radovi; izbegavaju se svađe i ružne reči; ne pere se veliki veš; ne počinju se važni poslovi ako nisu neophodni.

Smatralo se da mirno provedeno vreme na Vidovdan donosi mir tokom cele godine.

Vekovima su se na ovaj praznik održavali narodni sabori, okupljanja, vašari i crkvene svečanosti. U brojnim mestima organizuju se kulturni programi, akademije i pomen kosovskim junacima.

novosadska.tv

Foto: Screenshot YT Televizija Hram