Ministarka zaštite životne sredine Sara Pavkov izjavila je danas da Uredba o podsticajnim sredstvima operaterima koji vrše ponovnu upotrebu i ponovno iskorišćenje otpada za period od 2026 – 2028. godine, a koju je donela Vlada Srbije na predlog Ministarstva za zaštitu životne sredine daje novi vetar u leđa svim operaterima koji se bave time da dobiju podsticaj od države unapred da izvrše tretmane za posebne tokove otpada, dok je u prethodnom periodu to bilo retroaktivno.

„Uredba će da podstiče na način koji je stoprocentno usaglašen sa šemom državne pomoći, a po uzoru na jednu praksu iz Evropske unije daje novi vetar u leđa za sve operatere koji se bave ponovnim iskorišćenjem ili tretmanom otpada u jednom tranzicionom periodu od 2026. do 2028. godine, kako bi učestvovali u postupku koji je vrlo sličan aukciji“, rekla je Pavkov.

Na pitanje Tanjuga koji je njen cilj i kako će doprineti unapređenju upravljanja otpadom u Srbiji, Pavkov je rekla da će korist od ove Uredbe imati i građani, ali i operateri.

„Po prvi put će država da definiše okvire cena, a oni će se nadmetati putem konkursa u odnosu na masu koja će biti prijavljena od svakog od njih. Mislimo da je ovo pravi put, pre svega što je stoprocentno usklađena sa šemom državne pomoći, ovo je pravi vid podsticaja. Po prvi put reciklerima će se davati sredstva koja ih podstiču, znači sredstva unapred, koja ih podstiču da oni mogu što više da izvrše tretmana za posebne tokove otpada, jer je u prethodnom periodu to bilo retroaktivno“, rekla je Pavkov.

Dodala je da je država pronašla model koji je u potpunosti nov, transparentan i demokratski nastrojen kada je reč o podsticajima operaterima za reciklažu,

„Važno je da, oni koji imaju od ovoga ekonomske koristi, a to su pre svega oni koji se bave ovim vidom reciklaže, ali i građani koji čekaju nove informacije, jer su uključeni posredno i neposredno, razumeju da je država uložila mnogo napora u prethodnih pola godine kako bi našla pravi model koji je u potpunosti nov, transparentan i demokratski nastrojen“, rekla je Pavkov.

Dodala je da oni koji se bave tim vidom reciklaže sada se nalaze u „sportskom ringu“ i mogu da se nadmeću da podršku.

„Postavili smo situaciju da svi koji se bave ovom oblašću budu u sportskom, pravičnom, doslednom ringu i da se nadmeću za ono što treba da bude njihova osnovna delatnost, a mi ćemo im biti puna podrška. Verujem da ova potpuno nova uredba će doneti pravi podsticaj i vetar u leđa operaterima, ali i građanima, ali i državi po pitanju ponovnog iskorišćenja i ponovne upotrebe posebnih tokova otpada“, poručila je Pavkov.

Prema njenim rečima operateri moraju da opravdaju koliko će otpada reciklirati, odnosno u okviru konkursa moraju da opravdaju količinu koju dostavljaju kao predlog.

„To će biti verifikovano od strane inspekcije u odnosu sa dokumentima o kretanju otpada – vi imate projekciju, vi ćete ove godine toliko i toliko količine hteti da reciklirate. To morate da opravdate, morate da dostavite ugovore sa trećim licima ka kojima vi idete, da jedan zatvoren sistem se predstavi državi i država onda podstiče vas za to što ste dostavili da izreciklirate“, rekla je Pavkov.

Navela je da svi oni koji se bave ovom reciklažom moraju da budu deo sistema.

„Onaj ko ima dozvolu za sakupljanje, za transport, za skladištenje, to lice mora da bude sastavni deo pravnog lica koje ima dozvolu izdatu ili od lokala ili od pokrajine ili od države“, rekla je Pavkov.

Osvrćući se na Nacionalni inteligentni monitoring sistem šuma Srbije (NIMOS) koji je danas predstavila, Pavkov je rekla da je Srbija u eri veštačke inteligencije.

„Predsednik Srbije Aleksandar Vučić svojom posetom Kini potvrđuje koliko je nama značajno da idemo u korak sa veštačkom inteligencijom, robotikom i tehnološkim inovacijama. Mi sve to koristimo, ali uz srpsku pamet, srpske naučnike, srpske institute, u kolaboraciji sa svima onima koji će biti korisnici takve jedne platforme“, rekla je Pavkov.

Dodala je da veštačka inteligencija uz pomoć satelita može da detektuje šumske ekosisteme.

„Svi ti podaci biće sačuvani u Data centru u Kragujevcu, što je vrlo značajno, jer to znači da su ti podaci srpski podaci, od srpskog softvera nacionalni podaci koji će i za 50 godina biti dostupni građanima. Ono što je cilj ovakvih i sličnih projekata su priprema i predikcija šumskih požara, ova platforma može da pripremi one koji će sačuvati šume da to rade na adekvatan način. Takođe, ona pomaže i u borbi protiv štetočina koje mogu da unište šumske ekosisteme, gde će se jasno i precizno definisati koje su vrste, kako one deluju, kako mogu da se smanje“, rekla je Pavkov.

Istakla je da NIMOS može da definiše i gde je najvolje da građani šetaju kako bi uživali u šumskim ekosistemima.

„Prirodu moramo da štitimo i čuvamo“, poručila je Pavkov.