Pravoslavni vernici sutra obeležavaju Letnje ili Duhovske zadušnice, jedan od četiri velika dana u godini koji su posvećeni molitvi za upokojene.

Zadušnice uvek padaju u subotu, jer je taj dan u pravoslavlju posvećen preminulima i sećanju na duše predaka.

Letnje zadušnice obeležavaju se uoči praznika Silaska Svetog Duha na apostole – Duhova, odnosno Trojica, a veruje se da molitve upućene tog dana donose mir dušama upokojenih.

Prema običaju, vernici odlaze na groblja, gde pale sveće za pokoj duša preminulih srodnika i prijatelja. Sveštenici služe parastose, a na grobove se iznose žito, vino, voda i hrana koja se potom deli za pokoj duše.

U mnogim krajevima Srbije postoji običaj da se na groblje ponese:

kuvano žito crno vino sveće tamjan pogača ili hleb voće i kolači

Sveća se pali kao simbol svetlosti Hristove, dok žito predstavlja vaskrsenje i večni život, jer zrno, iako bačeno u zemlju, ponovo niče.

Vernici najčešće tiho izgovaraju: „Bog da prosti“ ili „Neka mu/joj je laka zemlja i Carstvo nebesko“.

Mnogi čitaju i molitvu „Oče naš“, a ukoliko je moguće, dobro je prisustvovati liturgiji i parastosu u crkvi.

Narodna verovanja

U narodu se veruje da na Zadušnice duše pokojnika „obilaze svoje domove“, pa se zato tog dana izbegava svađa, vika i ružne reči. Takođe, postoji običaj da se deo hrane podeli siromašnima i komšijama „za dušu pokojnika“.

Stari su govorili da na ovaj dan treba obići grobove predaka, jer „ko zaboravi mrtve, zaboravio je i korene“.

Šta ne bi trebalo raditi na Zadušnice?

Prema narodnom predanju, na Zadušnice ne treba:

praviti veselja i slavlja puštati glasnu muziku svađati se i izgovarati ružne reči raditi teške fizičke poslove ako nije neophodno

Ovaj dan treba provesti mirno, u molitvi, sećanju i poštovanju prema precima.

novosadska.tv

Foto: Pexels