Zadušnice uvek padaju u subotu, jer je taj dan u pravoslavlju posvećen preminulima i sećanju na duše predaka.
Letnje zadušnice obeležavaju se uoči praznika Silaska Svetog Duha na apostole – Duhova, odnosno Trojica, a veruje se da molitve upućene tog dana donose mir dušama upokojenih.
Prema običaju, vernici odlaze na groblja, gde pale sveće za pokoj duša preminulih srodnika i prijatelja. Sveštenici služe parastose, a na grobove se iznose žito, vino, voda i hrana koja se potom deli za pokoj duše.
U mnogim krajevima Srbije postoji običaj da se na groblje ponese:
kuvano žito crno vino sveće tamjan pogača ili hleb voće i kolačiSveća se pali kao simbol svetlosti Hristove, dok žito predstavlja vaskrsenje i večni život, jer zrno, iako bačeno u zemlju, ponovo niče.
Vernici najčešće tiho izgovaraju: „Bog da prosti“ ili „Neka mu/joj je laka zemlja i Carstvo nebesko“.
Mnogi čitaju i molitvu „Oče naš“, a ukoliko je moguće, dobro je prisustvovati liturgiji i parastosu u crkvi.
Narodna verovanjaU narodu se veruje da na Zadušnice duše pokojnika „obilaze svoje domove“, pa se zato tog dana izbegava svađa, vika i ružne reči. Takođe, postoji običaj da se deo hrane podeli siromašnima i komšijama „za dušu pokojnika“.
Stari su govorili da na ovaj dan treba obići grobove predaka, jer „ko zaboravi mrtve, zaboravio je i korene“.
Šta ne bi trebalo raditi na Zadušnice?
Prema narodnom predanju, na Zadušnice ne treba:
praviti veselja i slavlja puštati glasnu muziku svađati se i izgovarati ružne reči raditi teške fizičke poslove ako nije neophodnoOvaj dan treba provesti mirno, u molitvi, sećanju i poštovanju prema precima.
novosadska.tv
Foto: Pexels























