Ministarka za rad, zapošljvanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski izjavila je danas da će Ministarstvo na javoj raspravi o Nacrtu zakona roditelj-negovatelj predložiti da se naknada za roditelje-negovatelje u iznosu od 65.000 dinara usklađuje sa rastom prosečne zarade, kako se ne bi desilo da roditelji negovatelji budu ispod minimalca.

Đurđević Stamenkovski je, govoreći o javnoj raspravi o Nacrtu zakona roditelj-negovatelj koja počinje danas, navela da će Ministarstvo takođe predložiti da se ukoliko jednoroditeljska porodica ima dvoje dece koja su korisnici uvećanog dodatka za tuđu negu i pomoć omogući da i drugo lice, odnosno srodnik, bude negovatelj detetu.

Ministarka je istakla da jednoroditeljske porodice ne smeju biti diskriminisane, s obzirom na to da Nacrt zakona roditelj-negovatelj omogućava da kada su oba roditelja prisutna uz dete postoji mogućnost da ako dva deteta imaju smetnje u razvoju i korisnici su dodatka za tuđu negu i pomoć, onda oba roditelja mogu da ostvare pravo na status roditelja negovatelja.

„Takođe smo razmotrili i na koji način možemo da definišemo šta dalje u slučaju smrtnog ishoda deteta, da li to znači ako dete premine da roditelj gubi taj status. Mi smo kao Ministarstvo predložili da bude šest meseci primanja i nakon tog tragičnog čina ukoliko do toga dođe, da roditelj može da ima neku sigurnost i primanja dok ne poželi da se vrati na tržište rada“, rekla je ona za K1 televiziju.

Na pitanje ko može i na koji način da uputi primedbu ili da sugestiju na predlog ovog zakona, Đurđević Stamenkovski je rekla da će se sledeće nedelje organizovati dva okrugla stola – u Beogradu i Subotici, gde mogu da se jave udruženja sa određenim primedbama, sugestijama, da postave pitanja, kako bi Nacrt zakona bio što kvalitetniji.

Istakla je da i mimo tih okruglih stolova može da se piše Ministarstvu, s obzirom na to da postoje formulari preko kojih se upućuju primedbe ili predlozi i dodala da je Ministarstvo već počelo da dobija predloge ili ideje, kao i podrške.

„Kada smo raspisali javni poziv za formiranje radne grupe pozvali smo sve, kriterijumi su bili da je reč o udruženjima koja nisu taze formirana već da imaju nekoliko godina staža jer smo želeli da pokažemo da uvažavamo kontinuitet u radu. Tada su se javila sva udruženja koja u tom trenutku želela formalno da učestvuju u radnoj grupi. Sva udruženja koja su ispunila minimum uslova koji su propisani, odnosno formirana su u predviđenom roku, su mogli da učestvuju“, navela je ona i dodala da ovaj zakon prvi put institucionalizuje status roditelja negovatelja.

Ministarka je naglasila da je 16 udruženja učestvovalo u radnoj grupi, što predstavlja najveću radnu grupu koja je tretirala jedan nacrt zakona, što je nezapamćen slučaj, i dodala da su tu bili predstavnici roditelja dece sa najtežom retkom bolešću, roditelji dece distrofičara, roditelji dece sa autizmom, sa Daunovim sindromom.

„Svi oni su stali iza ove verzije Nacrta zakona roditelj-negovatelj uz svoje sugestije i predloge“, istakla je ona i dodala da kada se nešto prvi put konstituiše neophodno je da svi naprave određene kompromise.

Odgovarajući na pitanje na čiju inicijativu se piše zakon, Đurđević Stamenkovski je rekla da se zakon pravi na inicijativu roditelja zato što su oni suočeni sa velikim problemima, s obzirom na to da je njihova briga o detetu često zahtevnija od bilo kog radnog angažmana, zbog čega dolaze u situaciju da nemaju zdravstveno osiguranje i primanja.

„Ovim zakonom će oni to imati. Mi smo i do sada po Zakonu o socijalnoj zaštiti imali predviđenu mogućnost da roditelj koji neguje dete 15 godina, kada navrši 65 godina on može da stekne pravo na minimalnu penziju. Sada donosimo mogućnost da se svakog meseca uplaćuju porezi i doprinosi, svaki roditelj negovatelj koji je nezaposlen i kome je jedina briga staranje o detetu će imati finansijsku naknadu 65.000 dinara plus uplatu poreza i doprinosa“, ukazala je ona.

Ministarka je rekla da će ovaj zakon roditeljima negovateljima pružiti jednu vrstu izvesnosti za vreme koje dolazi i istakla da pored finansijske naknade koju roditelj dobija, njegovo dete je korisnik i uvećanog dodatka za tuđu negu i pomoć u iznosu od 41.000 dinara.

Đurđević Stamenkovski je rekla da Ministarstvo nije odlučivalo o naknadi na osnovu imovine, imajući u vidu da će i imućni roditelji-negovatelji ostvariti pravo na dodatak.

Prema njenim rečima, kada neka porodica nema dovoljno primanja i živi na rubu egzistencije, ona se može koristiti i socijalnom pomoći, nevezano od onoga što donosi status roditelj-negovatelj.

„Roditelji-negovatelji nisu kategorija o kojoj brinemo zbog njihovog siromaštva, već zbog situacije i okolnosti u kojima su se našli, gde su oni radno sposobni ljudi ali su sprečeni iz određenih razloga da rade. NJihovo dete je korisnik uvećanog dodatka za tuđu negu i pomoć u iznosu od 41.000 dinara, taj indeks se usklađuje dva puta godišnje sa indeksom potrošnje. Dobijaće i jedno drugo, u njihov budžet će se sliti preko 100.000 dinara svakog meseca“, navela je ona i dodala da u ovom trenutku ima oko 13.000 roditelja koji mogu da dobiju ovo pravo.

Ministarka je rekla da je iznos od 65.000 dinara više od onoga što je danas minimalac u Srbiji i dodala da je kroz razgovore sa predstavnicima radne grupe taj iznos predložen u ovom trenutku kao optimalan i realan i nešto sa čim država može da se nosi.

„Mi smo ovim postigli jedan ključni korak, on ne može da se opište ciframa, mi smo njima dali status faktora u društvu sa aspekta institucionalnog priznanja. Sutra kada bude zakon o socijalnoj zaštiti, radu, oni će biti faktor koji će učestvovati u svakoj diskusiji. Možda će oni sutra izneti predlog i reći hoću da radim četiri sata kod poslodavca, dajte da to definišemo zakonom o radu. Ovaj zakon je pre svega namenjen onima koji se staraju o deci 24 časa“, navela je ona.